Novi sajt u povoju | |
|
„Galilejeve noći“ u Kruševcu | |
| Međunarodna astronomska unija proglasila je 2009. godinu za Međunarodnu godinu astronomije. Tokom proslave MGA na međunarodnom nivou, ali i nacionalnom organizovan je veliki broj manifestacija i projekata. Jedan od njih je i „Galilejeve noći“. Jedan od gradova gde će se održati ova svečanost jeste i Kruševac. Edukativni centar – Kruševac u saradnji sa Gimnazijom i astronom amaterom Zoranom Tomićem realizovaće 23. i 24. oktobra projekat pod nazivom „Galilejeve noći“. Za to vreme održaće se predavanja u prostorijama Gimnazije gde će biti reči o astronomiji kao nauci, životu i delu Galileja i našem svemirskom komšiluku. Nakon predavanja biće realizovan posmatrački deo u centru grada sa dva teleskopa. Posmatraće se pre svega Galilejevi objekti (Jupiter sa satelitima i Mesec), a sa Bagdale će se organizovati i posmatranje drugih interesantnih objekata na noćnom nebu. Takođe na međunarodnom nivou se organizuje i konkurs za najbolju astrofotografiju, tako da zaljubljenike u fotografiju pozivamo da ponesu svoje fotoaparate kako bismo pokušali da napravimo interesantne astrofotografije. Pozivamo sve zainteresovane građane i ljubitelje nauke da nam se pridruže u proslavi MGA 2009 i realizaciji „Galilejevih noći“ i da ZAJEDNO OTKRIJEMO SVEMIR. Više o tome na: Sajt nacionalnog odbora za proslavuMGA 2009: http://www.das.org.rs/mga/index.htm Sajt MGA2009: http://www.astronomy2009.org/ Sajt globalnog projekta „Galilean Nights“: http://www.galileannights.org/index.html | |
|
Kraj Astronomije | |
| Stigla je nazalost i jedna tuzna vest za astronomsku zajednicu i uopste popularizaciju nauke u Srbiji. Doslo je do gasenja jedinog astronomskog i jednog od najboljih naucnopopularnih casopisa. Izrazavamo zaljenje, jer su mnogi od clanova Viva fizika kao prozor u svet astronomije koristili AM i Astronomiju, neki od nas su imali priliku da pisu za Astronomiju i AM, da budu na Letenci. Nadamo se da ovaj prekid nije vecan, da ce Astronomija ipak nastaviti da izlazi, i da ce biti ljudi koji ce biti pomoc Astronomiji i Sasi Zorkicu da istraju i nastave sa plodnim i uspesnim radom! Prenosimo vest sa Astronomskog magazina: Nakon punih šest godina izlaženja, tačno u dan od svog prvog broja, Astronomija, po mnogima najkvalitetniji časopis za popularizaciju astronomije na području bivše Jugoslavije, prestala je da izlazi. Do gašenja časopisa je došlo u Međunarodnoj godini astronomije, u godini u kojoj se širom sveta obeležava četiri veka od kada je Galilej počeo da koristi teleskop i od kada je Kepler otkrio prve zakone o kretanju planeta. Ukupno, izašlo je 37 brojeva Astronomije na oko 2800 strana. U Astronomiji je objavljeno oko hiljadu članaka, više hiljada fotografija, mapa, skica i raznih ilustracija. Objavljeno je nekoliko desetina intervjua i veći broj postera. Za Astronomiju je bar jedan članak napisalo preko 120 autora. Za Astronomiju su pisali učenici, studenti i univerzitetski profesori. Pisali su astronomi, astrofizičari, fizičari, matematičari, lekari, biolozi, geolozi, paleontolouzi itd. sve do filozofa, slikara i književnika. Astronomija je imala saradnike u mnogim zemljama Evrope, u SAD, Kanadi i Australiji. Svi oni su doprineli zavidnim ocenama koje je Astronomija dobila od čitalaca i od stručne javnosti. Svima njima kao i svojim vernim čitaocima Redakcija Astronomije se ovim putem zahvaljuje na saradnji i podršci. Bilo je prijatno učestvovati u kreiranju Astronomije. Ipak smo nešto uradili! Aleksandar Zorkić | |
|
Najmanja do sada pronađena ekstrasolarna planeta | |
| Od preko trista do sada pronađenih ekstrasolarnih planeta, većina je imala karakteristike planete-džina, sazdane od gasa, baš nalik Jupiteru i Neptunu. Međutim, desetak njih, tzv. ''super-Zemlji'', svojim osobinama mnogo više podsećaju na planete Zemljinog tipa. U njih spada i CoRoT-7b, do sada najmanja pronađena ekstrasolarna planeta, otkrivena u februaru ove godine. Planeta CoRoT-7b pet puta je masivnija od Zemlje, a njen poluprečnik je 1,8 puta veći od Zemljinog. Takva srazmera znači da je CoRoT-7b čvrsta, stenovita planeta, gustine slične Zemljinoj. Međutim, na razočarenje onima koji se nadaju otkriću vanzemaljskog života, temperatura na površini ove planete iznosi između hiljadu i hiljadu i po stepeni Celzijusa. Na orbiti poluprečnika 250 miliona kilometara oko svog sunca CoRoT-7b vrši revoluciju sa periodom od samo 20 časova. Poređenja radi, poluprečnik Zemljine orbite oko Sunca iznosi 150 miliona kilometara. Veliki značaj izvršenih merenja jeste u tome što su po prvi put prikupljeni sigurni dokazi o tako maloj čvrstoj planeti. Posmatranja su vršena HARPS-om (High Accuracy Radial Velocity Planet Searcher - visoko precizan tražilac planeta merenjem radijalnih brzina), spektografom u sklopu teleskopa Evropske Južne Opservatorije u Čileu. Vest na ESA-inom sajtu: http://sci.esa.int/science-e/www/object/index.cfm?fobjectid=45518 Submitted by maxydelanoche | |
|
Globalno zagrevanje: novi udar na živi svet | |
![]() Is Alaska America's poster child for climate change? Za morževe, stanovnike dalekog severa, uobičajeno je da u jesen migriraju na jug, sklanjajući se od predugih hladnih noći. Međutim, nikada do sada nisu primećene njihove selidbe ovako rano i u tolikom broju. Naime, hiljade morževa sakuplja se na severozapadnoj obali Aljaske, što je očigledan znak da su zaleđeni predeli Arktika znatno pogođeni nejenjavajućim klimatskim promenama. Slična pojava, ali u znatno manjim razmerama, primećena je još samo 2007. godine, kako na Aljasci, tako i na severoistočnim obalama Rusije, dok okupljanja na obalama Rusije ove godine još nisu primećena. Istraživači ističu da ćemo ovakvih promena u ponašanju životinja sretati sve više iz godine u godinu i da se sve to verovatno ne odražava dobro na živi svet. Konkretno u slučaju morževa, okupljanje na obali može dovesti do smrtonosnih stampeda i premalo resursa za normalan život svih jedinki. Morževima je neophodno da prave periodične odmore tokom plivanja - lova i mnogo im je lakše da te odmore prave na ledu na površini mora, nego da moraju da plivaju nazad, sve do obale. Na linku na početku teksta možete pogledati prilog Discovery kanala o klimatskim promenama na Aljasci. Submitted by maxydelanoche | |
|
Idi na stranicu >>



